Stol za jednu osobu

Mia je ušla u mali restoran malo prije devet. Blagovaonica je bila skoro prazna. Konobar s bijelom pregačom i umornim očima pokazao je na stol u kutu.

"Samo jedna osoba?" upitao je. Mia je kimnula. Uvijek je putovala sama i uvijek se osjećala malo nervozno kad je naručivala na novom jeziku. Jelovnik je bio na jednom listu papira, pisan rukom.

Pokazala je na riječ koju nije razumjela. Konobar se nasmijao prvi put. "To je današnja specijalnost," rekao je sporim engleskim. "Recept moje bake. Probajte. Ako vam se ne svidi, donijet ću nešto drugo."

Hrana je stigla u teškoj glinskoj zdjeli. Vruća, s okusom češnjaka, puna malih komadića kruha. Mia je pažljivo uzela prvu žlicu i podigla pogled. Konobar ju je promatrao s bara, prekriženih ruku.

Pokazala mu je palac prema gore. Nasmijao se, prišao joj i napunio čašu. "Dobro," rekao je. "Sutra se vratite pa ću vam reći što je u tome."